Gradska knjižnica u Orašju ove godine obilježava značajan jubilej, 60. godina od osnutka i otvaranja svojih vrata ovdašnjoj čitateljskoj publici. Ovaj hram ljudske misli, hram kulture i bogate povijesti datira iz daleke 1963.godine i u vrijeme osnutka imao je svega 480 knjiga, ali je kroz godinu dana fond upeterostručen. Tadašnja biblioteka bila je opšte narodna, imala je centralu i pokretne knjižnice po selima, kada su knjige dostavljane čitateljima u sanducima, a jedan takav sanduk postoji i danas kao uspomena na ta vremena. Nakon što je vrlo brzo osnovan Narodni Univerzitet, biblioteka je priključena i djelovala u njegovom sastavu, a današnja Gradska knjižnica pripada i djeluje pri Centru za kulturu Orašje.

Knjižničar Marko Matolić, profesor povijesti i naš uvaženi pisac kaže kako današnja knjižnica raspolaže s vrlo zadovoljavajućim fondom knjiga, od 15 000 do 17 000 naslova. Kako je za vrijeme posljednjega rata u njenim prostorijama bio smješten Sanitet, knjige su morale biti izmještene pa se stvarni broj ne zna, jer je veliki dio zagubljen i nikada nije vraćen. Matolić naglašava kako je fond knjižnice jako fluidan, naslovi i knjige se mijenjaju, svakih nekoliko godina se radi revizija, otpisuju oštećene knjige i multiplikati, a istodobno nabavljaju i nove. Tako je prošle godine, revizijom knjižnog fonda bh i hrvatske književnosti, otpisan određen broj oštećenih knjiga i multiplikata koje su građani mogli uzeti besplatno. Knjige su bile postavljene ispred knjižnice na otvorenom i od ponuđenih 400 naslova ostalo je tek 30-ak. S obzirom na veliko zanimanje, a i na činjenicu da ima puno stare i stručne literature koja nije neophodna knjižnici, knjige će i ove godine na isti način biti ustupljene bibliofilima. Istodobno, u ovu riznicu građani mogu donirati sve knjige, neovisno o kojem žaru je riječ. Iskoristive knjige ostavljaju se na upotrebu, a ostalo prosljeđuje u školske i druge knjižnice. Samo jako oštećene ili knjige u prekomjernom broju prodaju se u stari papir. „Potrudimo se da ta knjiga preživi, da je sačuvamo, jer je u svakom slučaju sve bolje od uništavanja i bacanja knjiga“, poručio je ovaj veliki bibliofil.

U 21. stoljeću kada je broj korisnika smanjen i kada knjižnice gube jedan oblik zabave, iznajmljivanja knjiga za čitanje, neophodno je ići i u drugom smjeru. Najpopularnije je osnivanje Zavičajne zbirke ne samo knjiga, već i rukopisa i druge građe koja može koristiti za kreiranje i istraživanje prošlosti užeg područja. Samim time dobivaju se podaci za znanstvena istraživanja. Zavičajna zbirka u Gradskoj knjižnici Orašje postoji dugi niz godina i taj fond treba redovno održavati ne samo s novim naslovima već i retroaktivno, kroz nabavku ranije objavljenih knjiga koje tretiraju područje današnjeg grada Orašja. Na tom fonu je, precizira Matolić, pokrenuta i digitalizacija, a trenutačno knjižnica besplatno digitalizira stare fotografije građanima, uz uvjet da ostane jedna kopija za potrebe ove ustanove. Trenutno se radi digitalizacije foto arhiva Osnovne škole iz Donje Mahale, s nekoliko tisuća fotografija, a jedna trećina već je završena.

Centar za kulturu Orašje ima i vrlo jaku nakladničku djelatnost. Prošle godine objavljeno je 29 knjiga na području grada Orašja, od kojih je Centar nakladnik trećine i objavio ukupno 9 knjiga. Interes za čitanje je i danas vrlo dobar. Postoji mit, kaže nam Marko, da danas ljudi manje čitaju što, kategorički demantira i tvrdi da nije istina. Ljudi čitaju u prosjeku 8,2 knjige godišnje, što je na tragu  zlatnog doba ’70-ih i ’80-ih godina kada je knjiga bila najpopularniji medij i kada se čitalo u prosjeku oko 9 knjiga godišnje. Međutim, ni ovo nije pouzdan pokazatelj, jer smanjen broj članova je iz razloga što mnogi od njih imaju svoje vrlo impresivne privatne knjižnice, a dosta se čitaju i elektronske knjige. Gradska knjižnica Orašje lani je imala 74 aktivna člana, koji jako puno čitaju, a rekorder unatrag pet godina je Marijan Ević iz Donje Mahale koji pročita više od 100-inu knjiga godišnje. Samo tijekom prošle godine iznajmio je više od 130 naslova. „Najviše se traži  beletristika i lektira, kao vid zabave ali imamo jako puno stručne potražnje. Studenti traže stručnu literaturu za diplomske i magistarske radove, a dolaze i osobe koje pripremaju doktorske disertacije. Imamo i dio čitatelja koji uzimaju znanstvene knjige, uglavnom vezane za Zavičajnu zbirku. Intencija nam je da knjižnica postane mjesto susretanja, ne otuđenosti čemu teži čovječanstvo 21. stoljeća“, poručio nam je ovaj veliki zaljubljenik u pisanu riječ.

Članom knjižnice u Orašju se može postati za simboličnih 10 KM godišnje, dok je za studente, umirovljenike i nezaposlene 5 KM. Novac se usmjerava za obnovu knjižnog fonda, prvenstveno nabavku knjiga koje čitatelji najviše traže, onih naslova u čemu knjižnica najviše oskudijeva.