Dvodnevna tradicionalna međunarodna manifestacija „7. Dani meda Orašje 2023“, u organizaciji Udruge pčelara Trut Orašje, danas je započela pozdravnim riječima predsjednika Udruge Zlatka Zlatarevića, koji je manifestaciju proglasio otvorenom. Štandovi su postavljeni na staroj lokaciji pokraj gradskog parka, a na Sajmu meda i mednih proizvoda sudjeluju 23 izlagača, koji su ponudili isključivo proizvode domaće radinosti. Među njima je najviše članova oraške udruge, kao i pčelara iz susjednih općina u Federaciji BiH, Republici Srpskoj, iz Brčko Distrikta i Republike Hrvatske, a svoje rukotvorine i proizvode su izložili i lokalni obrtnici. Sajam će trajati sutra do 16 sati.
Domaći med kvalitetom nema konkurenciju, imamo odlično podneblje i eko okoliš pogodan za pčelarstvo i proizvodnju vrhunskoga meda. Kemijsko-fizikalne analize posavskog meda pokazuju da je riječ o odličnim proizvodima, nagrađivanim na međunarodnim natjecanjima, pa ne čudi što se sve proizvedene količine prodaju na kućnom pragu. U udruzi pčelara Trut Orašje ističu kako problem predstavlja uvozni med i mali poticaji. Predsjednik Udruge Zlatko Zlatarević je u izjavi za medije istaknuo nezadovoljstvo poticajima za pčelarsku proizvodnju, budući da su poskupjele cijene svih repromaterijala. –Pčelari su za poticaje sa županijske razine limitirani na 19 košnica, a za 20 i više ostvaruju pravo na federalne, koji iznose 12 KM po košnici, dok bi realna cijena trebala biti minimalno 30 maraka, istaknuo je predsjednik Zlatko Zlatarević i dodao kako u Županiji Posavskoj ima 212 pčelara koji su na područjima Grada Orašja i općina Domaljevac Šamac i Odžak postavili oko 2.700 košnica.
Drago Mijić proizvođač meda i predsjednik Upravnog odbora Udruženja pčelara Grada Orašja ističe kako su na Sajmu pojedinačni izlagači, predstavnici svojih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i predstavnice Udruge žena poduzetnica „Posavski cvijet. Mijić je inače jedan od pet dopredsjednika Saveza pčelara „Kadulja“ Ljubuški koji okuplja 15 gradova gdje djeluju pčelarska udruženja od Hercegovine do Posavine. Posljednji sastanak su imali u proljeće, no alarmantno stanje u pčelarstvu s obzirom na velike štete svakako zaslužuje da se ubrzo sastanu, jer zajednički nastup, smatra Mijić, ima veću težinu.
Među izlagačima bila je uvijek vjerna pratiteljica sajamskih manifestacija i Ruža Stanić kao aktivna članica Udružena „Posavski cvijet“. Šareni štand prepun je rukotvorina koje vrijedna posavka izrađuje u slobodno vrijeme. -Izlažem uvijek ono što obilježava naše posavsko područje i ljudi rado kupuju kao suvenire. Radi se o našim popularnim bocama u kojima sipamo rakiju i zovemo ih „ploske“ a posebne su jer su obrađene zlatnim koncem. Imam ukrasne kutije s obilježjima specifičnim za Posavinu, izrađujem krunice i još puno toga. Posjetitelji dolaze na štand i rado ih uzimaju kao suvenire“, kaže Ruža Stanić.
Manifestacija „Dani meda“ , ali i ostale sličnog tipa koje promoviraju prije svega domaće proizvode i domaću radinost i postaju sve više prihvaćene u Županiji Posavskoj, iako još uvijek nedovoljno brendirane koliko to zaslužuju zbog kvalitete izlagača i njihovih proizvoda. -Ova godina je za pčelare bila jedna od najgorih. Započela je sa kišama i hladnim vremenom, a niti olujno nevrijeme nije zaobišlo pčelare. Šteta je puno, još ih zbrajamo, a za sada pomoći niotkuda. Ali, mi idemo dalje i nastavljamo ovu našu tradiciju, kaže nam Mijić. U blizini održavanja sajma meda kod gradskog parka, oraški pčelari su dobili na korištenje i prostor koji još uvijek nije uređen, tako da je turistička dimenzija posavskog meda još uvijek na čekanju.
I ove godine na oraškim Danima meda je Stanko Čuljak dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik županijskog saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije, koji je u prvi plan stavio jako dobru suradnju pčelara iz Slavonije sa pčelarima u Orašju. U susretima, kaže Čuljak, često razmjenjuju iskustva, iznose svoje probleme, pogotovo nakon zadnje oluje koja im je napravila jako veliku štetu. –„Institucije mogu pčelarima puno pomoći, pogotovo u svjetlu prodaje meda. Previše smo opterećeni medovima iz uvoza, čak sumnjamo da su i patvoreni, pa naš cijenjeni i kvalitetan med ne može doći do naših potrošača, jer ne možemo biti konkurentni cijenom“, kazao je Čuljak, a na pitanje koliko im pomažu europski fondovi u ovoj proizvodnji, kazao je kako su to veliki novci koje najviše usmjeravaju u nabavku opreme i obnavljanje proizvodnih kapaciteta. –„Sada su nam potrebna sredstva za tekuću proizvodnju i jako dobro bi pomogla mjera od 3 eura za svaku proizvodnu košnicu, koju je raspisalo ministarstvo. Skupa sa pčelarskim savezom Kadulja, čiji je član i udruga Trut, aplicirali smo na zajednički projekt, s kojim na žalost nismo prošli zbog manjka bodova. Kemijsko-fizikalne analize posavskog meda pokazuju da je riječ o odličnim proizvodima, nagrađivanim na međunarodnim natjecanjima, pa ne čudi što se sve proizvedene količine prodaju na kućnom pragu“, naglasio je Stanko Čuljak.
