U Orašju je danas, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH održan znanstveno – stručni skup u povodu obilježavanja 200-te obljetnice otvaranja prve pučke škole u BiH, u Tolisi. Među akademcima i doktorima znanosti, na skupu je govorio i dr. sc. Marko Nedić s temom Prva pučka škola u BiH – Tolisa 1823.- 2023. godina, pri čemu je istaknuo kako je ova škola najviše upisanih učenika imala 1974. godine, ukupno 1837 u 62 odjela, što je najveći broj u povijesti te škole.
–„Od 1975 godine škola u Tolisi ima samo područnu školu u Kostrču, a godinu dana poslije bila je OOUR, integrirana sa drugim školama u Radnu organizaciju. Svake godine se uvode nove promjene, tako je 1980. godine u primjeni novi nastavni plan i program, a počela je s radom i učenička kuhinja. Dvije godine kasnije škola je imala 987 učenika u 30 odjela, što je bilo najviše od kako je ona ostala samo sa područnim odjelom Kostrč. Od te godine počinje smanjivanje broja učenika, sve do danas. U godini prije Domovinskog rata škola je promijenila naziv i od tada nosi ime svog osnivača Fra Ilije Starčevića“, uz ostalo je kazao dr. sc. Marko Nedić, tijekom svojeg izlaganja. Sudjelovanje na skupu je uzeo i prof. Mato Nedić, naš uvaženi književnik koji je govorio o utjecaju fra Martina Nedića na razvoj školstva u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik HAZU u BiH Mladen Bevanda istaknuo je kako je zadaća ovoga skupa, kroz 10-ak tema, propitati kakve su bile izobrazba i pismenost u BiH, tijekom turske vladavine i je li osim ove škole, bilo i nešto drugo. Ujedno, da se usporedi što je u to vrijeme bilo u Europi, u našem susjedstvu u Slavoniji, u Hrvatskoj i Dalmaciji i da vidimo gdje smo mi i odakle smo počeli. „Nakon osnivanja prve pučke škole u Tolisi, dati su snažni poticaji razvoju školstva u BiH u to vrijeme, tako da su katolici Hrvati dočekali 1978.g. s 54 škole, radilo se dosta na obrazovanju i ova pučka škola u Tolisi bila je poticaj proljeću koje dolazi. Potrudit ćemo se da i s ovoga skupa, kao i prethodnog što je organizirao u listopadu Franjevački samostan Tolisa, objavimo i Zbornik radova“., ustvrdio Bevanda.
„Od jedne pučke škole koja je građena primjereno tom vremenu, materijalima, ambijentu i svojom veličinom, došli smo do toga da u Posavini imamo i Sveučilište na kojem se nastava izučava na hrvatskom jeziku. Ponosan sam s te strane i sve više nas razmišlja na taj način da educiramo i obrazujemo mlade ljude da vide koje smo vrijednosti baštinili kroz svo vrijeme. Na ovim prostorima je pokrenut proces osmišljenog i organiziranog obrazovanja djece, kojeg povezujemo s Osmanlijskim vremenom. Veseli me da su naši znanstvenici organizirani po pitanju ovoga jubileja i smatram kako će biti još ovakvih skupova, jer je ovo neiscrpan izvor informacija, nužnih da vidimo kako smo se mijenjali kroz to vrijeme“, kazao je uz ostalo akademik Dragan Čović, predsjednik HNS-a BIH pod čijim pokroviteljstvom je i održan ovaj skup.
„Ponosni smo na ono što se ovdje dogodilo prije 200 godina i to nas obvezuje, kada je znanje u pitanju, da mu damo prioritet i na taj način odamo zahvalu onima koji su vjerujući u znanje i obrazovanje vjerovali u budućnost i da mi tim stopama nastavimo. Ulaganjem u znanje želimo da ovaj prostor i dalje bude perspektivan i ima svoju budućnost“, poručio je predsjednik Vlade ŽP Đuro Topić zahvalivši Hrvatskoj akademiji za znanost i umjetnost u BiH što je dala svoj obol obilježavanju ovoga važnoga jubileja. Na znanstveno-stručnom skupu u Orašju, također su govorili prof. dr.sc. Igor Planinić, akademik Šimun Musa, dr.sc. Nikolina Knezović, akademik Frano Ljubić, prof.dr.sc. Marija Musa i dr.sc. Nikola Čiča.
