Marko Matolić, profesor povijesti iz Orašja prije dvije godine pripremio je vrijedan rukopis za svoju prvu pravu znanstvenu knjigu pod nazivom „Orašje i okolica u Drugom svjetskom ratu (1941-1945)“ koja je čitateljskoj publici dostupna od srpnja ove godine, kada je i objavljena. Autor ističe kako je ovo  najtemeljitija i najznačajnija knjiga u njegovoj istraživačko-povijesnoj i spisateljskoj karijeri. Unatoč tomu što se bliži osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata, prof. Matolić se zaintrigirao za ovu temu budući, kako je naveo u Uvodu knjige, područje bosanske Posavine nikada nije doživjelo da ratna zbivanja i život u vrijeme rata na tom području budu predmetom istraživanja.

„Otkako se bavim poviješću Posavine prikupljam dokumente ne samo za Drugi svjetski rat, nego općenito za svu našu povijest, klasificiram ih i kada se prikupi dovoljno dokumenata krenem u sustavnije istraživanje. Kao i svakom povjesničaru ideje dugo sazrijevaju, veliki proces u kreiranju povijesnog istraživanja je prikupljanje gradiva ( heuristika) i on traje godinama. Područje bosanske Posavine nije pretjerano tretirano u dosadašnjoj historiografiji, unatoč tome što je objavljeno tisuću knjiga, a radi se vjerojatno o tome što je Posavina bila izrazito ustaško i četničko uporište, na kojem partizani odn. NOP nije imao značajniju potporu, pa se stoga nije ni moglo pretjerano pisati. Orašje se u Drugom svjetskom ratu u objavljenim knjigama spominje samo na nekim marginama odn. jedini podatak koji je naveden u tim knjigama je taj da su 8. travnja 1945 godine jedinice Jugoslavenske armije ušle u Orašje i oslobodile ga bez nekih velikih poteškoća. Međutim, u razgovoru s ovdašnjim ljudima primijetio sam da postoji puno više nekih detalja i da je život u vrijeme Drugog svjetskog rata u Jugoistočnoj Europi ipak bio puno dinamičniji i da se tu ipak dešavalo dosta toga što je ostalo u sjenci historijskih istraživanja i zbog toga sam se odlučio malo više propitati da vidimo kakve je to povijesne procese prošlo ovo naše područje u tih četiri godine rata“, kazao je prof. Matolić.

Uz pomoć svojih suradnika, ovaj entuzijastični povjesničar krenuo je u opsežan posao prikupljanja povijesne građe, pri čemu je koristio i usmene predaje, kako bi iz što više izvora došao do željenih podataka. 

„Literatura je za ovo područje prilično oskudna, arhivska građa je prilično nedostupna, većina je pohranjena u Beogradu i do prije 30-ak godina bila je  vojna tajna i nije bila dostupna za istraživanje, a sada ne znam kako je!? Osim arhivskih dokumenata, koji se nalaze u lokalnim ustanovama – Franjevački samostan Tolisa i Župni matični uredi, te objavljenih memoara nekolicine autora suvremenika toga doba, glavno težište u prikupljanju materijala za ovu knjigu  bila mi je usmena predaja, barem orijentaciono. Usmeno doznam određene stvari i pokušam ih potvrditi preko povijesnih dokumenata i literature, jer je i čuveni književnik George Orwell rekao da je povijest ono što se dokumenti i sjećanje slože da je bilo. U mom istraživanju usmena saznanja bila su inicijalni materijal, a preko arhivskih dokumenata utvrđivao sam njihovu vjerodostojnost i uglavnom su se međusobno poklapali. No, mnogi dokumenti su suhoparni, jer govore npr.  samo o stradanju ali ne i uzrocima i detaljima, što su mi dali sugovornici kroz svoja sjećanja“, govori nam svoja iskustva autor.  

Knjiga je podijeljena je u pet poglavlja od 1941 do 1945 godine, tu je i poglavlje o kulturnom i društvenom životu u to vrijeme, te literatura i prilozi.

„Da bismo pristupili jednom povijesnom razdoblju, prvenstveno moramo znati što se to dogodilo, tako da je ovaka pionirski (mi u struci kažemo pozitivistički rad) nužan. On je podijeljen kronološki, po godinama, od 1941 do 1945 godine. 1941.godina obrađuje napad Njemačke na Jugoslaviju, raspad tadašnje Kraljevine Jugoslavije, organiziranje nove države – Nezavisne države Hrvatske, njeno ustrojstvo, kako se to odrazilo na ove prilike i kako su dočekane, do 1945 godine do zbivanja kada partizanske jedinice već počinju dolaziti ovdje. One se pojavljuju tek početkom 1944 godine, ali ovo je područje imalo neku svoju posebnu dinamiku. Hrvatski mladići su bili regrutirani u Vojsku NDH što u ustaše, što u domobranstvo, i kao takvi su sudjelovali na bojištima gdje su postojala, dakle izvan ovoga područja, izbivali su od svojih kuća. Međutim, četnici i NOP pod vodstvom komunista su se organizirali na lokalnim razinama, tako da u 1941 i 1942..godini dominaciju u Posavini imaju četnici. Tek od 1943.godine kreću se organizirati te naše seoske, lokalne straže, koje su počele pružati otpor četničkim, pljačkaškim upadima i naravno koji su postajali sve veća prijetnja, poglavito od 1943. godine u sjevernoj Bosni. Iako knjiga nije vizualna, u noj je i nekoliko autentičnih fotografija, jer se trudim dati autentičnost svojim radovima, da ne budu reciklaža, nego sve originalno, kako od novog neobjavljenog materijala, tako i do fotografija“, pojašnjava prof. Matolić.  

Najizazovniji dio u pripremi ove knjige autoru je bila sama sinteza. Pronalazio je pojedinačne podatke, rascjepkane na stotine mjesta, koje je kasnije trebao uvezati u smislenu priču i smjestiti u povijesni kontekst što mu je, uz prikupljanje povijesne građe, bio najzahtjevniji i najteži posao.  

„Prikupljanje građe je fizički, a sinteza intelektualni posao i zahtijeva dubinsko poznavanje i baratanje podacima, kako bi se oni mogli uvezati. Da je posao završen, nije! Svako povijesno istraživanje nije završen proces, uvijek se pojavljuju novi dokumenti i nova tumačenja, pogotovo što sam ostao uskraćen za glavnu arhivsku građu. Vjerujem da će biti jako puno dopuna i novih događaja za koje nisam uspio saznati u svom istraživanju, što je sasvim normalna pojava u povijesnoj znanosti.  Nekada je čak i potrebno da bi se stanovništvo iniciralo objaviti nešto, kako bi se priča zakotrljala i počele dolaziti povratne informacije. Vjerujem da će i ovo razdoblje biti dodatno istraživano, naročito ukoliko dokumenti u Beogradu budu dostupni. Povijest je lanac uzroka i posljedica i da bismo razumjeli Drugi svjetski rat moramo razumjeti razdoblje godina prije toga, da bismo razumjeli represiju prema jednoj društvenoj  skupini moramo razumjeti zbog čega je to došlo, jer ne možemo uzeti i promatrati povijesne događaje izolirano. Ukoliko se promatraju izolirano dobit ćemo samo materijal pogodan za manipulaciju“, tvrdi ovaj povjesničar.

Čim je knjiga ugledala svjetlo dana izazvala je veliko zanimanje javnosti, što govori i podatak da je u samo deset dana prodano više od 200 primjeraka. Autora raduje i reakcija čitatelja na njegova djela, jer se gotovo redovno javljaju oni koji s njim žele na objavljenu temu analizirati i polemizirati, a jednostavnost i lakoća pisanja kao i teme s kojima se predstavlja čitateljskoj publici, pozicionirali su ga među vodeće lokalne autore, čija se povijesna djela rado čitaju. Nova knjiga prof. Marka Matolića „Orašje i okolica u Drugom svjetskom ratu (1941-1945) može se kupiti osobno kod autora, ili nabaviti u Gradskoj knjižnici u Orašju, čiji je zaposlenik.